Dostupni podaci sugeriraju da je ovisnost o poslu (i njegov pretpostavljeni rani oblik ovisnosti o učenju) općenito znatno češća od većine drugih oblika ovisnosti.

Trenutno se informacije o prevalenci zasnivaju na psihometrijskom testiranju radne populacije (kao i opće i studentske populacije), a ne kliničkih podataka jer ovisnost o poslu nije formalno prepoznata kao poremećaj ovisnosti u službenim klasifikacijama bolesti i poremećaja. Takve studije prevalencije pate od uobičajenih nedostataka u vezi sa ad hoc graničnim tačkama i nereprezentativnim podacima (u većini slučajeva).

Pregled istraživanja na osnovu različitih graničnih vrijednosti utvrđene stope prevalencije ovisnosti o poslu o 10%.

Također, značajan dio slučajeva OCPD-a uključuje takozvani simptom "radoholizma".. OCPD je najčešći poremećaj ličnosti među općom populacijom (3%–8%).

Studije koje koriste psihometrijski alat za skrining utemeljen na okvirima ovisnosti i klinički usidrenom graničnom rezultatu pokazuju procjene ovisnosti o poslu u rasponu od 6,6% do 20,6%. Prevalencija u a nacionalni reprezentativni uzorak u Norveškoj pokazao 8.3% ovisan o poslu, a u a reprezentativni uzorak u Mađarskoj bio je 20,6%.

Relativno visoka prevalencija u odnosu na druge poremećaje ovisnosti također je utvrđena u studije na nacionalno reprezentativnim uzorcima opšte populacije u Poljskoj koristeći različite metode skrininga. Oni su sprovedeni za Ministarstvo zdravlja Poljske. Oni su pokazali:

• • 10,4% u 2012
  • 19.1% u 2015
  • 9.1% u 2019

Iste studije su pokazale prevalenciju:

• patološka ovisnost o kockanju/kockanju od 0,7% u 2015. godini, 0,9% u 2019.
• ovisnost o internetu od 0,2% u 2012. godini, 0.1% u 2015. godini, 0.03% u 2019.
• ovisnost o društvenim mrežama od 1.1% u 2019
• ovisnost o kupovini 3,5% u 2012, 4,1% u 2015, 3,7% u 2019.

Slično drugim studijama širom svijeta, one snažno sugeriraju da je ovisnost o poslu češća od većine drugih poremećaja ovisnosti. Može se pronaći pregled istraživanja o prevalenci bihejvioralnih ovisnosti iz različitih zemalja ovdje.

Procjene ovisnosti o poslu zasnovane na sličnom metodu procjene značajno variraju od zemlje do zemlje, što ukazuje na značajnu ulogu faktora na makro nivou koji doprinose ovisnosti o poslu.

Na osnovu dostupnih podataka, čini se da zemlje sa uspostavljenom ekonomijom i dobrim sistemima socijalne zaštite imaju znatno niže stope ovisnosti o poslu u poređenju sa postkomunističkim zemljama i zemljama u razvoju.