Na ovoj stranici raspravljamo o tome kako se ovisnost o poslu može dijagnosticirati i praktičnim aspektima traženja stručne pomoći s tim, uključujući i to da li vaše zdravstveno osiguranje može pokriti kliničku pomoć za kompulzivne probleme vezane za posao.

Trenutno ovisnost o poslu nije zvanično priznata kao bolest poremećaj ovisnosti u službenim klasifikacijama bolesti i poremećaja kao što je DSM 5 od strane Američkog udruženja psihijatara ili ICD 11 od strane Svjetske zdravstvene organizacije.

Pretjerana posvećenost poslu na štetu porodičnih ili društvenih odnosa prepoznata je kao simptom opsesivno kompulzivni poremećaj ličnosti (OCPD) u DSM 5. Ovaj poremećaj ličnosti je ranije bio prepoznat kao anankastični poremećaj ličnosti u ICD 10, a trenutno se karakteristike ovog poremećaja povezane s krutim perfekcionizmom i emocionalnim i bihevioralnim ograničenjima prepoznaju kao anankastia domenu poremećene ličnosti u MKB 11. Ono što to praktično znači je da u mnogim zemljama možete tražiti kliničku pomoć koja može biti pokrivena vašim zdravstvenim osiguranjem. Ovo se razlikuje od zemlje do zemlje i možda ćete morati da se konsultujete sa svojim lokalnim zdravstvenim radnicima kako biste saznali tačne uslove pod kojima možete tražiti stručnu pomoć u svojoj zemlji. 

ANANKASTIJA KOD POREMEĆAJA LIČNOSTI ILI TEŠKOĆA LIČNOSTI (ICD 11, KOD 6D11.4)

Svjetska zdravstvena organizacija definiše anankastia kao jedna od „istaknutih osobina ili obrazaca ličnosti“ povezanih sa poremećenom ličnošću:

„Ključna karakteristika domena osobina Anankastia je uski fokus na nečiji kruti standard savršenstva i ispravnog i pogrešnog, te na kontrolu vlastitog i tuđeg ponašanja i kontrolu situacija kako bi se osigurala usklađenost sa ovim standardima. Uobičajene manifestacije Anankastije, od kojih ne mogu sve biti prisutne kod date osobe u datom trenutku, uključuju: perfekcionizam (npr. zabrinutost za društvena pravila, obaveze i norme ispravnog i pogrešnog, skrupulozna pažnja prema detaljima, kruta, sistematičnost, svakodnevne rutine, hiper-planiranje i planiranje, naglasak na organizaciji, urednosti i urednosti); te emocionalna i bihevioralna ograničenja (npr. kruta kontrola nad emocionalnim izražavanjem, tvrdoglavost i nefleksibilnost, izbjegavanje rizika, istrajnost i promišljanje).

OVISNOST O POSLU KAO POREMEĆAJ ZAVISNOSTI

Međutim, sve više studija pokazuje da ovisnost o poslu pokazuje važne karakteristike poremećaja ovisnosti, te se njegovo razumijevanje razvija.

Trenutno, u većini zemalja širom svijeta ne može vam se službeno dijagnosticirati ovisnost o poslu na isti način kao što vam se može dijagnosticirati depresija, anksiozni poremećaj ili poremećaj upotrebe alkohola. Međutim, u mnogim zemljama zdravstvene ustanove i organizacije koje se bave poremećajima zavisnosti prepoznaju ovisnost o poslu kao problem ovisnosti. To znači da postoje zdravstveni radnici i terapeuti koji vam mogu pomoći u prepoznavanju vašeg problema i njegovom liječenju. Pružamo više informacija o gdje potražiti pomoć na ovoj web stranici.

KAKO MOGU BITI DIJAGNOSTIKOVAN?

To će u određenoj mjeri ovisiti o tome hoćete li tražiti pomoć od zdravstvenih ustanova, centara za ovisnosti ili privatnog savjetnika ili terapeuta.

Obično možete očekivati razgovor o svojim problemima sa zdravstvenim radnikom ili terapeutom. Dodatno, neki psihološki ili klinički testovi mogu se provesti kako bi se procijenilo cjelokupno psihološko funkcionisanje, kao i pojava drugih poremećaja ili zdravstvenih problema. Oni mogu uključivati strukturirane ili polustrukturirane intervjue, npr. može se provesti sveobuhvatna procjena ličnosti, kao i popunjavanje dijagnostičkih upitnika.

Posebno preporučujemo:

• savjetovanje zdravstvenih radnika, posebno specijaliziranih za probleme vezane za ovisnost, i
• traženje sveobuhvatne dijagnoze, posebno u smislu poremećaja koji se javljaju zajedno s ovisnošću o poslu.

Prethodne studije otkrili da se ovisnost o poslu može pojaviti zajedno sa:

• depresija,
• anksioznost,
• socijalna anksioznost,
• opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti i drugi poremećaji ličnosti (npr. granični poremećaj ličnosti),
• poremećaji u ishrani (anoreksija nervoza, bulimija nervoza),
• drugi poremećaji ovisnosti (npr. poremećaj upotrebe alkohola, ovisnost o hrani koja može biti povezana s poremećajem prejedanja, ovisnost o kupovini/kompulzivna kupovina),
• bipolarni poremećaj (manično-depresivni),
• poremećaji spavanja, 
• poremećaj pažnje i hiperaktivnost,
• opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Ako iskusite ovisnost o poslu, to ne znači nužno da imate bilo koji od ovih problema. Međutim, neki ljudi koji se bore s ovisnošću o poslu mogu dodatno patiti od nekih od njih.

Neki od ovih poremećaja mogu povećati rizik od ovisnosti o poslu (npr. opsesivno kompulzivni poremećaj ličnosti), neki mogu biti uzroci kao i rezultati (npr. anksioznost ili depresija), a drugi mogu imati uobičajene uzroke (npr. poremećaji u ishrani) . Stoga, rješavanje i liječenje ovih problema može poboljšati vaše cjelokupno funkcioniranje i pomoći vam da upravljate ovisnošću o poslu.

Prepoznavanje drugih pratećih problema mentalnog zdravlja veoma je važno jer je komorbiditet povezan sa većim funkcionalnim oštećenjima (općenito lošijim funkcionisanjem) i lošijim zdravstvenim ishodima. Neophodno je pozabaviti se svim koegzistirajućim problemima jer oni mogu imati zajedničke uzroke i mogu biti u interakciji jedni s drugima i uzrokovati recidive. Ključno je razumjeti zašto je osoba tjerana na pretjerani rad, kako drugi problemi mogu doprinijeti ovoj prisili na rad i kako ovisnost o poslu može utjecati na druge zdravstvene probleme kao što su depresija, anksioznost ili nesanica.