Posljednjih godina ostvaren je značajan napredak u konceptualizaciji i istraživanju ovisnosti o radu. Definira se kao ovisnost o ponašanju sa simptomima sličnim ovisnostima o supstancama, kao što su povlačenje, tolerancija, promjena raspoloženja ili sukobi. Dva glavna faktora čine ga jednim od najznačajnijih izazova u organizacijskoj psihologiji i javnom zdravlju u 21. vijeku. 

Ovisnost o poslu jedno je od najčešćih oblika ovisnosti

Prvo, studije ovisnosti o poslu pokazuju da je preovlađujuća od većine drugih oblika ovisnosti. U zavisnosti od zemlje, moglo bi biti pogođeno oko 6 do 20% radnika, a takve razlike u prevalenciji su vjerovatno u određenoj mjeri povezane sa faktorima na makro nivou kao što su propisi tržišta rada, stabilnost zapošljavanja i sistemi socijalne zaštite. 

Ovisnost o poslu uzrokuje značajnu individualnu, društvenu i ekonomsku štetu

Drugo, ovisnost o poslu je striktno povezana s velikim opterećenjem, kroničnim i značajnim profesionalnim stresom i izgaranjem. Štaviše, značajno utiče na porodičnu disfunkciju i općenito problematično društveno funkcionisanje. Povrh toga, to je obično povezano sa smanjenom produktivnošću. Drugim riječima, ima značajne negativne posljedice za pogođene pojedince, bliske ljude i primaoce njihovog rada. Trenutno postoji dovoljno empirijskih i teorijskih premisa da se detaljnije sagleda povezanost ovisnosti o poslu i globalnog tereta bolesti. Njegova visoka rasprostranjenost, zajedno sa značajnim i široko rasprostranjenim negativnim efektima, čini vjerovatno da će uzrokovati značajnu štetu stanovništvu, utičući na sisteme medicinske i socijalne zaštite.

Profesionalni stres i veliko radno opterećenje se sve više prepoznaju kao značajan doprinos bolestima i poremećajima koji čine glavne komponente globalnog tereta bolesti. Detaljniju definiciju sagorijevanja nedavno je uključila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u jedanaestu reviziju Međunarodne klasifikacije bolesti (ICD-11), koja odražava sve veće priznanje uloge profesionalnog rada u mentalnom zdravlju.

Neopravdana preokupacija produktivnošću uz isključivanje zadovoljstva i međuljudskih odnosa klinički je prepoznat problem, simptom opsesivno-kompulzivnog poremećaja ličnosti (OCPD). Međutim, sve više i više dokaza sugerira da je nekontrolirani prekomjerni rad povezan s poremećajem ovisnosti, takozvanom “ovisnošću o poslu” ili “radoholizmom”, što rezultira smanjenom produktivnošću i značajnom štetom za pojedinca i druge ljude u njihovoj okolini. Čini se da je OCPD jedan od glavnih faktora rizika. Ipak, dostupne studije sugeriraju da je ovisnost o radu poseban klinički entitet i poremećaj ovisnosti sa svojom etiologijom, simptomatologijom, epidemiologijom i tokom. Prepoznavanje kao takvog ima duboke posljedice za njegovu društvenu percepciju, identifikaciju, prevenciju i liječenje. Dostupni podaci sugeriraju da je za neke pojedince ovisnost o učenju rani oblik ovisnosti o poslu.

Do sada je bilo ograničenih napora da se istraži uloga ovisnosti o poslu u posljedicama profesionalnog stresa i visokog opterećenja. Trenutno je naše znanje o faktorima rizika na mikro-, mezo- i makro nivou ovisnosti o poslu i interakcijama među njima ograničeno. Ova oblast istraživanja i kliničkog znanja patila je od nedostatka sistematskih istraživanja i integrisanih napora stručnjaka iz celog sveta. Naš projekt ima za cilj prevazići ova ograničenja i pružiti kvalitetno znanje o ovisnosti o poslu.

U ovom dijelu ćete pronaći pregled ovisnosti o poslu na temelju najnovijih znanstvenih podataka.