Četiri su glavna aspekta mogućih posljedica ovisnosti o radu:

• pojedinac (npr. smrt, uključujući samoubojstvo, psihički i fizički zdravstveni problemi, uključujući izgaranje, niža kvaliteta života, manja sreća)
• socijalni (npr. obiteljski problemi, problemi u ponašanju i emocionalni problemi djece roditelja ovisnika o radu, sukobi s kolegama, neučinkovito rukovođenje poslom od strane menadžera ovisnika o radu, posljedice smrti osobe ovisnika o radu)
• primatelji posla (npr. loša kvaliteta rada, pogreške u radu, kao što su liječničke pogreške liječnika koji su ovisni o poslu i izgaranje)
• ekonomski (npr. troškovi zdravstvene skrbi, smanjena produktivnost) 

Većina dostupnih podataka je korelacijske prirode i pokazuje povezanost između ovisnosti o radu i mogućih negativnih posljedica. Međutim, nekoliko prospektivnih ili longitudinalnih studija ukazuje na slučajnu ulogu ovisnosti o radu u funkcionalnim oštećenjima. Oni su potkrijepljeni studijama slučaja i kliničkom literaturom o terapijske intervencije među pojedincima ovisnicima o radu, uključujući izvješća iz kliničke ustanove medicine rada. Unatoč tome, potrebna su veća prospektivna epidemiološka istraživanja kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri ovisnost o radu doprinosi negativnim posljedicama. Također, nedostaju sustavne studije o ekonomskim troškovima ovisnosti o radu. Većina podataka je neizravna i dolazi iz procjena troškovi velikog opterećenja, kao i stres povezan s poslom, depresija ili izgaranje ili procjene troškova zdravstvene skrbi za opsesivno kompulzivni poremećaj osobnosti.

POJEDINAČNE POSLJEDICE

DRUŠTVENE POSLJEDICE

PRIMATELJI RADA

EKONOMSKE POSLJEDICE

Većina podataka o potencijalnim ekonomskim troškovima ovisnosti o radu neizravna je i dolazi iz procjena troškovi velikog opterećenja, kao i stres povezan s poslom, depresija ili izgaranje ili procjene troškova zdravstvene skrbi za opsesivno kompulzivni poremećaj osobnosti (OCPD). Razumne bruto procjene mogu se napraviti na temelju utvrđenih činjenica:

• veliko radno opterećenje i profesionalni stres faktori su rizika za tjelesne i psihičke probleme
• burnout je povezan s lošijim zdravljem
• ovisnost o radu usko je povezana s velikim opterećenjem na poslu, profesionalnim stresom i izgaranjem
• OCPD je povezan s profesionalnim stresom, izgaranjem i depresijom
• OCPD je usko povezan s ovisnošću o radu

Stoga, sljedeća opća povezanost između ovisnosti o radu i globalnog tereta bolesti zajedno s njegovim društveno-ekonomskim troškovima može se očekivati:

ovisnost o radu => veliko radno opterećenje i profesionalni stres => zdravstvene posljedice/socio-ekonomski troškovi

Kada se uključi uloga OCDP-a kao čimbenika rizika za ovisnost o radu i uloga sagorijevanja kao posljedice loše upravljanog stresa na poslu, uzročni lanac može biti:

OCPD => ovisnost o radu => veliko radno opterećenje i profesionalni stres => izgaranje => zdravstvene posljedice/socio-ekonomski troškovi

Trenutačno, odnos između OCPD-a i ovisnosti o radu, te njihov doprinos negativnim posljedicama zahtijeva dodatna istraživanja. Također, vezu između izgaranja i lošeg zdravlja potrebno je dodatno razjasniti. 

Ipak, na temelju ovih pretpostavki i dostupnih podataka može se očekivati da je ovisnost o radu glavni izvor socioekonomskih troškova u industrijaliziranim zemljama zbog: 

• izostanak s posla zbog zdravstvenih razloga,
• troškovi zdravstvene zaštite,
• smanjena produktivnost.

Depresija koja se pripisuje stresu na poslu

Depresija je jedan od najčešćih uzroka radne nesposobnosti u industrijaliziranim zemljama.

Trenutačni procijenjeni trošak depresije povezan sa stresom na poslu u Europskoj uniji je 617 milijardi eura godišnje, što je više od bruto domaćeg proizvoda (BDP) većine europskih zemalja. 

Opsesivno kompulzivni poremećaj osobnosti

Opsesivno-kompulzivni poremećaj osobnosti (OCPD; DSM klasifikacija) ili anankastični poremećaj osobnosti (APD; ICD klasifikacija) najrašireniji je poremećaj osobnosti među općom populacijom (3%–8%) i izvanbolničkim skupinama. Utvrđeno je da OCPD/APD proizvodi najveće ekonomsko opterećenje među poremećajima osobnosti u smislu izravnih medicinskih troškova i gubitka produktivnosti, čak i premašujući troškove graničnog poremećaja osobnosti (BPD). Nadalje, pacijenti s poremećaji osobnosti imaju opširniju povijest psihijatrijskog izvanbolničkog, bolničkog i psihofarmakološkog liječenja nego usporedni pacijenti s velikim depresivnim poremećajem.

Finska studija pokazalo je da je 50% muškaraca i 28% žena s prvom epizodom depresije među zaposlenim pojedincima regrutiranim iz jedinica zdravstvene zaštite na radu imalo dijagnosticiran OCPD/APD. To je u skladu s veličinama učinka prijavljenim za odnos između OCPD/APD i burn-out. 

Kardiovaskularne bolesti i drugi zdravstveni problemi

Neuropsihijatrijski poremećaji i nezarazne bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti (KVB) i dijabetes su među vodećih uzroka globalnog tereta bolesti. Njihovi ukupni troškovi povezani sa stresom na poslu više su nego alarmantni, a druga najskuplja kategorija su KVB.