Posljednjih godina došlo je do značajnog napretka u konceptualizaciji i istraživanju ovisnosti o radu. Definira se kao bihevioralna ovisnost sa simptomima sličnim ovisnostima o supstancama, poput povlačenja, tolerancije, promjene raspoloženja ili sukoba. Dva glavna čimbenika čine ga jednim od najznačajnijih izazova u organizacijskoj psihologiji i javnom zdravstvu u 21. stoljeću. 

Ovisnost o radu jedno je od najraširenijih ovisničkih ponašanja

Prvo, studije o ovisnosti o radu pokazuju da je ona raširenija od većine drugih oblika ovisnosti. Ovisno o zemlji, moglo bi biti pogođeno oko 6 do 20% radnika, a takve razlike u prevalenciji vjerojatno su u određenoj mjeri povezane s čimbenicima na makrorazini kao što su propisi tržišta rada, stabilnost zaposlenja i sustavi socijalne skrbi. 

Ovisnost o radu uzrokuje značajnu individualnu, društvenu i ekonomsku štetu

Drugo, ovisnost o radu usko je povezana s velikim opterećenjem na poslu, kroničnim i znatnim profesionalnim stresom i izgaranjem. Štoviše, znatno utječe na disfunkcionalnost obitelji i općenito problematično socijalno funkcioniranje. Povrh toga, to je obično povezano sa smanjenom produktivnošću. Drugim riječima, ima znatne negativne posljedice za pogođene pojedince, njima bliske osobe i primatelje njihova rada. Trenutačno postoji dovoljno empirijskih i teorijskih premisa da se pobliže prouči povezanost između ovisnosti o radu i globalnog tereta bolesti. Njegova visoka prevalencija, zajedno sa značajnim i široko rasprostranjenim negativnim učincima, čini vjerojatnim da će uzrokovati značajnu štetu stanovništvu, utječući na sustave medicinske i socijalne skrbi.

Stres na radnom mjestu i veliko radno opterećenje sve se više prepoznaju kao značajni uzročnici bolesti i poremećaja koji čine glavne komponente globalnog tereta bolesti. Detaljniju definiciju burn-outa nedavno je uključila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u jedanaestu reviziju Međunarodne klasifikacije bolesti (ICD-11), što odražava sve veće priznanje uloge profesionalnog rada u mentalnom zdravlju.

Pretjerana preokupacija produktivnošću koja isključuje zadovoljstvo i međuljudske odnose klinički je prepoznat problem, simptom opsesivno-kompulzivnog poremećaja osobnosti (OCPD). Međutim, sve više i više dokaza ukazuje na to da je nekontrolirano prekomjerno opterećenje povezano s poremećajem ovisnosti, takozvanom "ovisnošću o radu" ili "radoholizmom", što rezultira smanjenom produktivnošću i znatnom štetom za pojedinca i druge ljude u njegovoj okolini. Čini se da je OCPD jedan od njegovih glavnih čimbenika rizika. Ipak, dostupne studije upućuju na to da je ovisnost o radu zaseban klinički entitet i poremećaj ovisnosti sa svojom etiologijom, simptomatologijom, epidemiologijom i tijekom. Prepoznavanje kao takvog ima duboke posljedice na njegovu društvenu percepciju, prepoznavanje, prevenciju i liječenje. Dostupni podaci pokazuju da je za neke pojedince ovisnost o studiju rani oblik ovisnosti o radu.

Do sada je bilo ograničenih napora da se istraži uloga ovisnosti o radu u posljedicama profesionalnog stresa i velikog opterećenja. Trenutačno je naše znanje o čimbenicima rizika ovisnosti o radu na mikro, mezo i makro razini i interakcijama između njih ograničeno. Ovo područje istraživanja i kliničkog znanja patilo je od nedostatka sustavnog istraživanja i integriranih napora stručnjaka iz cijelog svijeta. Naš projekt ima za cilj prevladati ta ograničenja i pružiti kvalitetna znanja o ovisnosti o radu.

U ovom odjeljku pronaći ćete pregled ovisnosti o radu temeljen na najnovijim znanstvenim podacima.